Karin
Karin je mjesto u sjevernoj Dalmaciji koje se proteže od Karinskog mora te podnožja brda Bukovice do samog vrha istog (Orljak 537 m) i između rijeke Karišnice te potoka koji dijeli naselje Kruševo s Karinom.
Područje od Karin Plaže do Karina Donjeg zanimljivo je za razvoj individualne turističke djelatnosti (manji kampovi, manja turistička naselja, obiteljski hoteli sa športsko-rekreacijskim sadržajima, lječilište). Ukupan broj sadašnjih turističkih kapaciteta iznosi cca 3000 kreveta. Karin se dijeli na dva dijela, Donji Karin i Gornji Karin. Donji i Gornji Karin imaju nešto više od 1000 stanovnika, a dijeli ih rijeka Karišnica, koja se uljeva u Karinsko more.
Povijest Karina
KARIN se nalazi u blizini 3000g starog grada Zadra (32km) proteže se uz mirnu i čistu obalu - KARINSKOG MORA. Predrimsko i rimsko doba Karin je bilio je naselje "Corinium" (keltski prijevod-vladar) te sjedište antičkih rimskih cesta koje su i danas vidljive. U antičko doba je bio razvijen kult domaće liburnske božice "Latre" gdje je podignut i hram a od stranih kultova te štovanja "Apolona Klarskog". Na Karinskoj gradini (Miodrag), arheolozi Ljubić i Buljić bilježe ostatke amfiteatra, nađeni su ulomci prapovjesne i srednjovijekovne keramike. Među antičkim piscima Karin spominje "Plinije" (rimski pisac). U svome enciklopedijskom djelu "Pirodoznanstvo", koji je bio tokom cijelog srednjeg vjeka izvor znanstvenih spoznaja. "Ptolomej" je također opisao Karin i uveo u njegove geografske karte grčki matematičar, astronom i geograf.
Na području današnjega naselja Donji Karin nalazilo se utvrđeno ilirsko, keltsko te rimsko naselje Corinium, smješteno na cesti koja je povezivala unutrašnjost antičke provincije Liburnije sa Zadrom. U srednjem vijeku bio je pod vlašću Ostrogota (V–VI. st.), Bizantskoga Carstva (VI–VII. st.), Franačkoga Carstva (VII–IX. st.) te u sastavu Hrvatske (od X. st.). Bizantski car i knjizevnik Konstantin Porfirogenet (912-959) iznio je važne podatke o južnim Slavenima, spominje da je Karin sjedište jedne od jedanaest hrvatskih županija, pod imenom Cori (τὸ ϰόρı). U ranome srednjem vijeku nalazio se u Lučkoj županiji.
Iz dokumenata XII-XIV st. Karin se nalazio u vlasti Karin Lapcan Vonihi, koji je dobio na dar od hrvatskog karalja Dmitara Zvonimira, muzu svoje kćerke Klaudije. Kao gospodari Karina od XI. do XIV. st. spominju se Karinjani, ogranak hrvatskog plemena Lapčana, a od XIV. st. do 1527. vladaju Gusići i ogranci toga plemena Kurjakovići i krbavski Karlovići. Od 1527. do 1683. bio je u sastavu Osmanskoga Carstva kao dio Ličkog ili Krčkoga sandžaka. Kao osmanski gospodari spominju se vranski zaimi Durakbegovići. Turci su tu gradili utvrde, solane, vide se još danas (razrušene su u turskomletačkim borbama) te su napustili područje definitivno 1685. God. 1683-1797. Karin je bio u sastavu posjeda Mletačke Republike u Dalmaciji.
Karinu se nalazila još u IX.st. benediktinska opatija i na njenim ruševinama 1429. sazidan je franjevački samostan a potom od Turaka srušen i obnovljen 1730. do dan danas.
Tijekom Domovinskoga rata (1991–95) oba su sela bila okupirana. Oslobođena su 1995.
Ljekovito središte
Uz rijeku Karišnicu, (izvire u istoimenoj špilji) uz stare mlinove i stare građevine čine spoj mediteranske, kontinentalne klime, mora, sunca i aromatičnih biljaka, te čini ugodu, opuštajuću relaksaciju za odmor. Postoji i rijeka Bijela (presušuje ljeti) i izvire iz istoimene špilje. Ovo područje je ekološki očuvano u okolici nema industrijskih objekata pa je zrak izuzetno čist i blagotvorno djeluje na razne oblike plučnih bolesti, (astma, kronični bronhitis).
Dijelovi Karinskog podmorja prekriveni su ljekovitim muljem, koji su poznati u kozmetici i kao pakung kod raznih oboljenja (reumatizma, psorijaze itd). Blato za organizam ima pozitivna ljekovita svojstva, poznata su od davnina. Egipčani su, primjerice, blato rijeke Nil koristili za liječenje raznih kolnih oboljenja. U antičkoj Grčkoj je primjena blata bila vrlo raširena, te ga je Hipokrat prepisivao "i izvana i iznutra" za mnoge bolesti i poteškoce, a posebno za ublažavanje poremečaja i bolesti probavnih organa, reumatičnih i dr.
U široj okolici KARINA (unutar 50 km) nalaze se brojne znamenitosti, kao što su: Kanjon Zrmanje (10 km), Nacionalni park Paklenica (40 km), Nacionalni park Krka (50 km),Manastir Krupa i izvor rijeke Krupe (30 km), zatim veca mjesta Zadar (30 km), Šibenik (45 km).
Karin danas
Na našem području nalazi se plaža duljine nekoliko kilometara na kojoj ljeti boravi preko 8000 gostiju dnevno, a među njima ima i onih koji se više godina uzastopno mažu ljekovitim muljem kojega vade na samoj obali. U razgovoru s njima saznalo se da im je mulj znatno pomogao u liječenju reumatskih oboljenja.
Atraktivna je i uvala Lučica koja svojim raslinjem, konfiguracijom terena i plažom pruža mogućnost razvoja visokokomercijalnog turizma.
Područje od Karin Plaže do Karina Donjeg zanimljivo je za razvoj individualne turističke djelatnosti (manji kampovi, manja turistička naselja, obiteljski hoteli sa športsko-rekreacijskim sadržajima, lječilište). Ukupan broj sadašnjih turističkih kapaciteta iznosi cca 3000 kreveta.U Karinu se nalazi pošta, više prodavaonica.